Čitate ovo za stolom? Možda upravo sada, dok mirno sjedite, vaše tijelo prolazi kroz promjene kojih niste ni svjesni.
Zamislite da vam liječnik kaže: “Vaš način života jednako je opasan kao i pušenje.” Većina ljudi odmah bi odgovorila: “Ali ja ne pušim. Zdrav sam.”
Upravo se tu krije problem. Sve više znanstvenih istraživanja pokazuje da postoji jedna svakodnevna navika koju gotovo nitko ne doživljava ozbiljno, a koja dugoročno značajno povećava rizik od bolesti – dugotrajno sjedenje.
Što kažu istraživanja?
Velika analiza koja je obuhvatila više od milijun ispitanika pokazala je da sjedenje dulje od osam sati dnevno, bez dovoljno tjelesne aktivnosti, nosi rizik od prijevremene smrtnosti usporediv s onim koji uzrokuju pušenje i pretilost.
Još jedno veliko istraživanje, provedeno na više od 800.000 ljudi, pokazalo je da osobe koje sjede najviše imaju čak do 150 % veći rizik od razvoja kroničnih bolesti i prijevremene smrti u odnosu na osobe koje se redovito kreću.
To nisu laboratorijski eksperimenti. To su podaci prikupljeni na stotinama tisuća ljudi tijekom dugog niza godina.
Što se događa u tijelu dok sjedite?
Mnogi pomisle: “Pa dobro, sjedim i odmaram.”
Nažalost, tijelo to ne doživljava kao odmor.
Tijekom dugotrajnog sjedenja događaju se brojne promjene koje povećavaju rizik od bolesti.
Srce
Osobe koje većinu radnog dana provode sjedeći imaju značajno veći rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima u usporedbi s onima koji tijekom dana više stoje ili hodaju.
Krvne žile
Protok krvi usporava, a masne kiseline lakše se nakupljaju u stijenkama krvnih žila, povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara.
Gušterača i šećer u krvi
Sjedilački način života povećava rizik razvoja inzulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma.
Mozak
Dugotrajno sjedenje povezano je s većim rizikom razvoja depresivnih simptoma te lošijim mentalnim zdravljem.
Srčani mišić
Istraživanja pokazuju da dugotrajna fizička neaktivnost može dovesti do postupnog ukrućivanja srčanog mišića, zbog čega srce teže pumpa krv i s vremenom raste rizik od zatajenja srca.
“Ali ja vježbam vikendom. Zar to nije dovoljno?”
Nažalost, nije.
Dugo se smatralo da je dovoljno odraditi preporučenih 150 minuta tjelesne aktivnosti tjedno, bez obzira kada.
Nova istraživanja pokazuju da osobe koje tijekom radnog tjedna sjede deset ili više sati dnevno imaju povećan rizik od srčanog udara, zatajenja srca i srčanih aritmija čak i ako vikendom odrade jedan intenzivan trening ili planinarenje.
Drugim riječima, jedan trening ne može poništiti posljedice višesatnog svakodnevnog sjedenja.
Tijelo treba redovito kretanje tijekom cijelog tjedna.
Zašto je ovo posebno važno između 35. i 55. godine?
Upravo u toj životnoj dobi većina ljudi najviše sjedi.
Posao, obiteljske obveze i svakodnevni stres ostavljaju sve manje vremena za kretanje, dok tijelo postupno gubi otpornost koju je imalo u mlađim godinama.
Dobra vijest je da nije kasno.
Istraživanja pokazuju da se već nakon dvije godine pravilno programiranog treninga značajno poboljšavaju kondicija, elastičnost srčanog mišića i sposobnost srca da učinkovito pumpa krv.
Srce je mišić. A mišići se mogu trenirati.
Što možete učiniti već danas?
Ne morate odmah krenuti s intenzivnim treninzima. Male promjene tijekom dana mogu napraviti veliku razliku.
- Ustanite i prošećite svakih 60 do 90 minuta.
- Tijekom telefonskih razgovora hodajte ili stojte.
- Koristite stepenice umjesto lifta.
- Nakon ručka prošećite barem 10 minuta.
- Planirajte dva do tri treninga tjedno.
Istraživanja pokazuju da već oko 20 minuta umjerene tjelesne aktivnosti dnevno može značajno smanjiti zdravstvene rizike povezane sa sjedilačkim načinom života.
Zaključak
Pušači znaju da puše i svjesni su rizika. Dugotrajno sjedenje puno je podmuklije jer izgleda potpuno normalno. Upravo zato ga većina ljudi ne doživljava kao ozbiljan zdravstveni problem.
Bol u leđima, ukočen vrat, umor, zadihanost pri penjanju stepenicama i loš san često nisu neizbježna posljedica godina, nego znak da se krećete premalo.
Ne morate odmah promijeniti cijeli život. Dovoljno je da danas ustanete nekoliko puta više nego jučer. Male promjene, ponavljane svaki dan, dugoročno čine najveću razliku za vaše zdravlje.
