Ukoliko imate bolove u leđima vrlo često prvi korak bude magnetska rezonanca. Dobili ste nalaz koji često sadrži riječi „hernija diska“ ili „degenerativne promjene“. Prva pomisao je da je sama hernija diska uzrok boli i da su vaša leđa trajno oštećena. Ipak praksa i istraživanja nam pokazuju da tome nije i ne mora biti tako.
Što pokazuju podaci?
Velika analiza objavljena u časopisu American Journal of Neuroradiology (Brinjikji i sur., 2015.) obuhvatila je više od 3000 ljudi koji uopće nisu imali bolove u leđima. Rezultati:
- izbočenje diska imalo je 30 % ispitanika u dobi od 20 godina i čak 84 % u dobi od 80 godina
- degenerativne promjene diska pronađene su kod 37 % dvadesetogodišnjaka i 96 % osamdesetogodišnjaka
Drugim riječima, promjene na disku su nepoželjan no uobičajen dio starenja, kao sijeda kosa ili bore. Mnogi ljudi ih imaju, a leđa ih ne bole. Ovo je posebice učestalo posljednjih nekoliko desetljeća gdje je svakodnevni život postao mnogo više stacionaran.
Uviđajući kako postoje osobe koje imaju bolove, a nemaju dijagnozu te osobe koje imaju dijagnozu, a nemaju bolove zapravo vidimo kako klinički nalaz nije u potpunoj korelaciji s boli te kako samo zbog toga što imate klinički nalaz ne znači da ste trajno osuđeni na bol.
Bol u leđima nastaje kombinacijom više čimbenika: slabije snage, dugotrajnog sjedenja, stresa, lošeg sna i straha od pokreta kao i određenih psihosomatskih čimbenika. Kad čovjek povjeruje da su mu leđa „istrošena“, često se prestane kretati. Ovdje nastaje velik problem. Upravo to slabi mišiće koji štite kralježnicu, čime često i ne namjerno povećava šanse od daljnjih pogoršanja stanja. Nalaz snimke tako postaje veći problem od same promjene na disku.
Što konkretno napraviti?
Treba uzeti u obzir kako je svaka osoba individualna. Svakako se najprije posavjetujte s liječnikom o Vašoj specifičnoj situaciji no ovo je načelno nekoliko ispravnih koraka:
- Pitajte liječnika: „Odgovara li ovaj nalaz mojim simptomima?“ Snimka ima smisla samo uz klinički pregled i interpretaciju.
- Ne prestajte se kretati. Svakodnevno hodanje od 20–30 minuta jedan je od najboljih početaka.
- Postupno uvedite trening snage za trup, gluteuse i noge, s opterećenjem koje se povećava iz tjedna u tjedan. Uzimajući u obzir pravilan pokret i adekvatno doziranje.
- Izbjegavajte dugo sjedenje bez prekida. Ustanite svakih 30–45 minuta.
- Hitno se javite liječniku ako osjetite slabost u nozi, utrnulost u području prepona ili probleme s kontrolom mjehura.
Zaključak
Snimka pokazuje kako vaša kralježnica izgleda, ne kakva će biti Vaše apsolutna percepcija boli. Ona je signal promjena u Vašem tijelu no te promjene nisu Vaša krajnja presuda. Većina ljudi s umjerenim promjenama na kralježnici može uz pravilan tretman relativno bezbolno živjeti, kretati se, nositi i vježbati. Štoviše to je neophodno, uz pravilno naučene pokrete. Leđa se ne čuvaju mirovanjem, nego pametno doziranim pokretom.
